Sabor politikologa „Proširenje EU, geopolitika i rusko-ukrajinski rat“ (2023)

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu prof. dr Dragan R. Simić, svečano je otvorio 17. Sabor politikologa i naglasio izuzetno zadovoljstvo što je Fakultet domaćin jednoj ovakvoj konferenciji, ali i Udruženju za političke nauke Srbije. On je istakao da su ove dve institucije međusobno povezane u svom radu i aktivnostima. „Fakultet političkih nauka podržava aktivnosti Udruženja, koje se smatraju od izuzetne važnosti za razvoj političkih nauka. Ovaj događaj je jedan od načina kako možemo da zajednički istražujemo, razmenimo naša gledišta, ali i pokušamo da razumemo političke događaje i procese”, rekao je dekan Simić.

Predsednik Udruženja za političke nauke Srbije, prof. dr Dušan Pavlović sa Fakulteta političkih nauka, pozdravio je prisutne i upoznao ih sa programom.

Prvog dana 17. Sabora politikologa održani su paneli na teme „Patriotizam i religija”, „Proširenje EU i Ruski rat u Ukrajini”, „Spoljna i energetska politika EU”, „Međunarodno pravo i rat u Ukrajini”, „Hibridni režimi i zarobljena država”, „Izgradnja mira, civilno društvo i rod”, „Javne politike: odgovori na krizu”, „Medijski narativi o ratu i evropskim integracijama”, „Rat u Ukrajini i spoljna i unutrašnja politika Srbije” i „Proširenje EU i Zapadni Balkan”.

Pored panela, prvog dana održana su dva okrugla stola ,„(Ne)svrstanost Balkana” i “Balkan Peace Index: Local ownership in measuring peace”, kao i razgovor o knjizi „Nadziranje demokratije” prof. dr Slaviše Orlovića sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Drugog dana Sabora održani su paneli „Normativna ili geopolitička: priroda spoljne politike EU u Istočnom partnerstvu i regionu Zapadnog Balkana”, „Regionalna saradnja na Zapadnom Balkanu”, „Kina i Daleki istok u svetskoj politici”, „Globalna dinamika: razmišljanja o Ruskom ratu u Ukrajini” i „Partije i izborni sistemi pod pritiskom”. Pored panela, po prvi put održan je jedan studentski panel „Predstavljanje etničke pripadnosti, nasilja i tuge u medijima, društvenim medijima i popularnoj kulturi“, okrugli sto „Demokratske inovacije: alternativni angažmani građana pri otporu autoritarizmu“, kao i predstavljanje knjiga „Integracija Zapadnog Balkana u EU: prevazilaženje zajedničkih pogrešnih percepcija“ i „Nepravilno klatno demokratije, populizma, klijentelizma i korupcije u državama naslednicama Jugoslavije“.

Predstavljanjem knjige „Nepravilno klatno demokratije, populizma, klijentelizma i korupcije u državama naslednicama Jugoslavije“ prof. dr Dimitria A. Sotiropoulosa sa Fakulteta političkih nauka na Odseku za političke nauke i javnu upravu Univerziteta u Atini, završen je 17. Sabor politikologa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Sa autorom Dimitriom A. Sotiropoulosom o knjizi su razgovarali prof. dr Nebojša Vladisavljević i asistent Marko Žilović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Prof. dr Sotiropoulos rekao je da se knjiga bavi savremenim demokratijama koje nazaduju, ali i dubljim uzrocima ovakvih preokreta. On je istakao da populizam, klijentelizam i korupcija sprečavaju stabilan razvoj demokratije. „Iako su Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija započele put demokratizacije, i dalje postoje kao nekonsolidovane demokratske države. Tako je i nastala metafora nepravilnog klatna“, objasnio je prof. dr Sotiropoulos.

Prof. dr Vladisavljević osvrnuo se na put i prepreke demokratije i česte promene režima u postjugoslovenskim državama. On je naveo da postoji značajna povezanost, ali i uticaj koji međunarodni okviri imaju na sisteme na domaćim prostorima. „Populizam, klijentelizam i korupcija ne moraju se nužno sukobljavati sa odlikama demokratije. Postoje različiti tipovi demokratije, gde se ovakvi oblici često sreću u sistemima”, zaključio je prof. dr Vladisavljević.

Prof. dr Žilović ukazao je na značaj i doprinos proučavanju demokratije i svim drugim oblicima koji postoje u državama naslednicama Jugoslavije. On je dodao da se treba kontinuirano baviti ovom temom, ali i stanjima i odnosima između svih balkanskih zemalja. „Kada je međunarodni okvir u pitanju, jako je važno odrediti koje su oblasti ključne za razvoj i proširenje demokratije. Treba promeniti postojeći kontekst i pronaći šta će najviše doprineti tome“, poentirao je prof. dr Žilović.

Moderator diskusije bio je prof. dr Jovan Teokarević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Tokom dva dana konferencije svoje radove i istraživanja predstavilo je preko 70 izlagača iz 19 država.

Konferenciju su organizovali Udruženje za političke nauke Srbije i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, a podržali Evropska fondacija za Balkan (European Fund for the Balkan) i Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Vlade Republike Srbije.

 

Okrugli sto “Balkan Peace Index: Local Ownership in Measuring Peace“

Okrugli sto na temu “Balkan Peace Index: Local Ownership in Measuring Peace“, na kom su govorili  Nemanja Džuverović, Tijana Rečević, Sanja Vojvodić, Jelena Pejić Nikić, Aleksandar Milošević, Goran Tepšić, Miloš Vukelić i Milan Varda sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, održan je u okviru 17. Sabora politikologa.

Nemanja Džuverović je objasnio da je Balkanski Indeks Mira jedna od tri baze u oviru projekta “Monitoring and Indexing Peace in the Western Balkans“, kojeg finansira Fond za nauku. On je saopštio da je to prvi indeks napravljen na osnovu „Decision Making“ algoritma. „Osnovna ideja projekta je tzv. lokalni zaokret u međunarodnim odnosima, što podrazumeva da proizvodnja znanja u određenom regionu treba da dolazi više iznutra. Indeks prati sedam indikatora: političko nasilje, regionalne međunarodne odnose, državne kapacitete, politički pluralizam, borbu protiv kriminala, održivost životne sredine i socijalno-ekonomski razvoj“, rekao je Džuverović.

Goran Tepšić je naglasio da se algoritam programira, tako da se unesu samo najniže vrednosti, pri čemu program računa ostale, zaključno sa opisnom ocenom mira u pojedinačnoj zemlji. On je dodao da je domen političkog nasilja eliminacioni kriterijum, što znači da se ne može govoriti o ovim vrstama mira ako dođe do oružanog sukoba. „Domen političkog nasilja se sastoji od tri indikatora: političkog terora, ekstremizma i terorizma. Terorizam na prostoru Zapadnog Balkana nije ključan faktor za merenje, iako ne deluje da će to postati, hipotetički je moguće“, zaključio je Tepšić.

Miloš Vukelić je objasnio da politički odnosi direktno utiču na ekonomske odnose, zbog čega ekonomski faktori nisu posebno obrađivani. On je saopštio da je regionalne međunarodne odnose najbolje meriti preko ključnih događaja, koje možemo pratiti putem medija i ekspertskih analiza. „Regionalne intervencije podrazumevaju da države mogu biti njihov subjekat i objekat, te određena država može biti predmet stranih intervencija i pokretač istih. Države su podložne intervencijama velikih sila, Evropske Unije i Sjedinjenih Američkih Država, a postoje i primeri intervencija u sajber prostoru“, nagovestio je Vukelić.

Milan Varda se osvrnuo na domen državnog kapaciteta, u čijem sklopu su mereni indikatori državne kontrole i državnih davanja u oblastima obrazovanja, zdravstva i podrške ugroženim grupama stanovništva. On je naglasio da su praćeni procenat i nivo obrazovanja, odnosno koliko ljudi je završilo određeni stepen edukacije. „Kada je u pitanju zdravstvo, merili smo broj stanovnika obuhvaćenih zdravstvenom zaštitom, kvalitet i ulaganje u nju. U okviru ovog indikatora, Srbija je pokazala iznenađujuće dobre rezultate“, ocenio je Varda.

Sanja Vojvodić je izjavila da Stokholmski međunarodni institut za proučavanje mira izdvaja održivost životne sredine, kao jednu od osnovnih komponenti za održanje mira i stabilnosti jedne države. Ona je saopštila da je region Zapadnog Balkana jedan od najpogođenijih klimatskim promenama, sa najlošijim kvalitetom vazduha u Evropi. „Uviđa se korelacija da što su države podložnije konfliktima, njihova održivost životne sredine je ugroženija. Životna sredina nije stabilna pozadina u međunarodnim odnosima, već ona ima aktivan doprinos u njihovom održanju“, podvukla je Vojvodić.

Tijana Rečević govorila je o borbi protiv kriminala u zemljama Zapadnog Balkana. Ona je istakla da ovaj indikator u sebi ima objektivnu i subjektivnu komponentu, gde objektivna meri stope kriminala, a subjektivna se bazira na proceni bezbednosti koju građani osećaju. „Građani se na čitavom Zapadnom Balkanu osećaju „nadproporcionalno“ sigurno i bezbedno, u odnosu na to kako procenjuju stanje u svojoj zemlji i poverenje u sudstvo i policiju. Sudstvo se pokazalo kao krucijalni element koji često određuje rezultat borbe protiv kriminala“, navela je Rečević.

Jelena Pejić Nikić je ukazala na važnost političkog pluralizma i postojanja različitih interesa u društvu. Ona je rekla da se u okviru ovog domena mere tri indikatora: stepen građanske slobode, izbori, kao ključni demokratski mehanizam i politička polarizacija, kao jedini negativni indikator. „U okviru građanske slobode izdvajaju se: sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja. Izbori su način na koji se svi interesni stavovi u društvu prevode u institucije i oni se račvaju na tri nivoa: na izborne uslove, dan izbora i ono što sledi nakon njih“, zaključila je Pejić Nikić.

Aleksandar Milošević je objasnio uticaj socijalno-ekonomskog razvoja na postizanje pozitivnog mira. On je izdvojio nekoliko indikatora pri proučavanju indeksa, preko izveštaja i dokumenata Ujedinjenih nacija. „Najvažniji indikatori su ekonomski izgledi, socijalni i ekonomski kapital i stepen korupcije. Ekonomski kapital merimo kroz stopu nezaposlenosti, siromaštva i raspodele bogatsva“, podvukao je Milošević.

 

Okrugli sto „(Ne)svrstanost Balkana“

Okrugli sto na temu „(Ne)svrstanost Balkana“, na kojem su govorili prof. dr Jasmin Hasanović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, predsednica Balkanskog udruženja za političke nauke prof. dr Cirila Toplak (Cirila Toplak), prof. dr Miloš Hrnjaz i doc. dr Biljana Đorđević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, održan je u okviru 17. Sabora politikologa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Prof. dr Jasmin Hasanović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu upoznao je prisutne sa temom okruglog stola koja se odnosi na pozicioniranje država Balkana na međunarodnoj sceni. Osvrnuvši se na rat u Ukrajini i nedavni sukob između Izraela i Palestine naglasio je kako svrstavanje predstavlja jedno od glavnih pitanja sa kojim se suočavaju države. „Pokret nesvrstanih nastao je kao organizacija dekolonizovanih država takozvanog globalnog juga i Jugoslavije sa tri cilja: nesvrstavanje na jednu od dve strane, dekolonizacija i antiimperijalna orijentacija, humanistička integracija čovečanstva. Pitanje je da li su, i koliko bivše jugoslovenske države nasledile političku tradiciju nesvrstavanja, ali je jako važno razlikovati pojmove nesvrstavanje i neutralnosti“ objasnio prof. dr Hasanović.

Predsednica Balkanskog udruženja za političke nauke prof. dr Ciril Toplak (Cirila Toplak) nastavila je diskusiju o nesvrstavanju govoreći o zanemarivanju akademskog pristupa toj temi na našim prostorima, jer ona postaje istorijska pre nego politička tema. Ona je dodala da je ulazak Balkana u period nesvrstanosti putem samog pokreta jedan zaista kosmopolitski politički momenat u istoriji Balkana. „Pitanje je koliko je nesvrstanost moguća opcija danas, u posthladnoratovskom periodu, jer ona ne izgleda više kao treći put. Danas je izmenjena ideologija između sukobljenih strana u Hladnom ratu, a opozicija se nalazi između dva stadijuma kapitalizma“, istakla je prof. dr Toplak.

Prof. dr Miloš Hrnjaz sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu govorio je o pitanju nesvrstanosti sa aspekta međunarodnog prava. On je dodao da nesvrstanost na ovim prostorima danas nije moguća i kao razloge je naveo: podeljenost, šta nesvrstanost podrazumeva i pitanje kapaciteta država. Istakao je da postoji međunarodno-pravna obaveza određenih država Balkana da budu svrstane i da je pitanje da li to zaista ostavlja slobodu ovakvog pristupa. „Govoreći iz perspektive Srbije, trenutno, ne postoje kapaciteti kako bi se zauzela ovakva pozicija, jer za jedan proaktivan pristup neophodna je doza ekspertize koju mi ne gajimo. U momentima krize, naša zemlja je pokušala da zauzme određen stav neutralnosti, a ne nesvrstanosti, međutim, ne možemo reći da je u tome u potpunosti uspela“, ocenio je prof. dr Hrnjaz.

Doc. dr Biljana Đorđević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu pričala je o stvaranju drugog pola koji još uvek nije jasno definisan, a koji bi se suprotstavio Zapadu. Ona je istakla i pitanje novog oblika nesvrstanosti i mogućnost BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička republika), kao alternative. „Postoje pokušaji da se BRIKS predstavi kao nova vrsta politike nesvrstavanja, čija funkcija nije da bude novi hegemon, nego da se suprotstavi postojećem. Za razliku od BRIKS-a, Pokret nesvrstanih je imao jasno definisanu politiku, dok BRIKS prosto nema moralnu snagu za tako nešto“, podvukla je doc. dr Đorđević.

 

Razgovor o knjizi „Nadziranje demokratije“ prof. dr Slaviše Orlovića

Razgovor o knjizi „Nadziranje demokratije“ prof. dr Slaviše Orlovića, održan je u okviru 17. Sabora politikologa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Razgovor su vodili prof. dr Aleksandra Krstić, prof. dr Sanja Domazet, prof. dr Dušan Spasojević i autor knjige, prof. dr Slaviša Orlović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Prof. dr Dušan Spasojević naglasio je da tokom naših razmatranja moramo da uvažavamo različite aktere, među kojima su i mediji, a da je ova knjiga odgovor na te potrebe. On je dodao da kroz različite nivoe, knjiga govori o kompleksnoj temi, o opadanju demokratije. „Možemo da posmatramo stvari kao debatu između romantizovane prošlosti i savremenost koja je zastrašujuća. Knjiga nas usmerava na ono što su ključne tačke i na pitanja koja bi trebalo kao društvo da postavimo“, saopštio je prof. dr Spasojević.

Prof. dr Aleksandra Krstić istakla je da knjiga pruža dobar pregled na to koja je uloga medija u nadziranju demokratije. Ona je objasnila da je pojam nadziranja shvatila kao poboljšanje, a ne nužno kao kažnjavanje. „Moj prvi utisak čitajući knjigu može se ilustrovati sintagmom „velika očekivanja“, jer mislim da građani imaju velika očekivanja od demokratije i medija. Knjiga je napisana na jednostavnom jeziku, sa puno citata drugih autora i izvrsnim autorskim pečatom koji nam približava odnose između politike i medija“, rekla je prof. dr Krstić.

Prof. dr Sanja Domazet ukazala je da je ovo jedna od knjiga kojoj ćemo se svi vraćati. Ona je naglasila da knjiga „Nadziranje demokratije“ analizira momenat kada su građani postali potrošačka publika, a političari zvezde. „Pravi univerzitet je kolekcija knjiga, a ova knjiga mu zasigurno pripada. Autor pruža genezu sveta u kojem živimo, i objašnjava razloge zašto je to tako“, ocenila je prof. dr Domazet.

Autor knjige prof. dr Slaviša Orlović naglasio je da je cilj pisanja ove knjige odgovor na pitanje do koje mere mi možemo da ispratimo promene, gde smo mi u svemu tome, kao i zašto su važni mediji. On je ukazao da promene u ljudskom društvu počinju promenama u ljudskom mišljenju, a na te promene najviše utiču mediji. „Knjige se drugačije pišu kada ih pišete za sebe, a ovo je takvo delo. U toku pisanja, ušao sam u koštac sa relacionim odnosom politika, mediji i demokratija, i konstatovao da je poverenje u medije poljuljano, a bez poverenja ne može ništa da funkcioniše“, zaključio je prof. dr Orlović.

Moderatorka diskusije bila je doc. dr Jelena Lončar sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

 

Predstavljanje knjige „Integracija Zapadnog Balkana u EU: prevazilaženje zajedničkih pogrešnih percepcija“

Drugog dana 17. Sabora politikologa održan je pazgovor o knjizi „Integracija Zapadnog Balkana u EU: zajedničko prevazilaženje pogrešnih percepcija“ urednice prof. dr Milice Uvalić sa Univerziteta u Peruđi. Razgovor je vodilo sedam od ukupno 18 autora ove knjige: prof. dr Milica Uvalić, dr Vil Bartlet (Will Bartlett) sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Londonu, prof. dr Srđan Bogosavljević sa Univerziteta u Beogradu, prof. dr Dejan Jović sa Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr Ivan Vujačić sa Univerziteta u Beogradu, prof. dr Aleksandra Krstić i prof. dr Jovan Teokarević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Urednica knjige, prof. dr Milica Uvalić rekla je da joj je čast što se prvo predstavljanje knjige održalo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i objasnila da ova knjiga ima za cilj da ukaže na probleme koji još uvek postoje na relaciji Zapadni Balkan – Evropska unija. Ona se nada da će ova knjiga otvoriti put ka rešavanju problema i da će usmeriti na moguće smernice za dalji napredak. „Imamo dosta politika kao što su bezbednost, migracije i životna sredina u kojima je Evropska unija postala jedan od glavnih partnera Zapadnom Balkanu“, ukazala je prof. dr Uvalić.

Dr Vil Bartlet (Will Bartlett) dodao je da članice Evropske unije na region Zapadnog Balkana gledaju isključivo kao izvozno tržište. On je kroz analizu podataka predstavio tri vrste motivacije za dodeljivanje pomoći – promovisanje demokratije, komercijalne i ekonomske interese, kao i nesebičnu pomoć. „Komercijalni interesi su faktor koji je najviše podstakao dodeljivanje međunarodne pomoći Balkanu, pogotovu od strane novih članica donora EU“, smatra dr Bartler.

Prof. dr Dejan Jović objasnio je da su obećanja Evropske unije koja nisu odpžana jedan od glavnih razloga frustracije Zapadnog Balkana i da bi EU trebalo da bude mesto za čitav Balkan, a ne privremeni dom. On je ocenio da su strahovi pridruživanja Evropskoj uniji koji su postojali ranije sada ublaženi ili zaboravljeni. „Evropska unija bi priključivanjem Zapadnog Balkana dobila na sigurnosti, a frustracija balkanskih zemalja bi se značajno umaljila i imalo bi više proevropskog razmišljanja među stanovnicima ovih zemalja“, izneo je prof. dr Jović.

Prof. dr Ivan Vujačić pojasnio je da u međunarodnim odnosima postoji dosta stvari koje nisu deo neke velike strategije i koje nisu unapred isplanirane, a jedna od njih je i bivša Jugoslavija. On objašnjava da ona nikad nije bila strateški značajna za Sjedinjene Američke Države i da tu postoji razlika u pristupu Evropske unije i SAD-a ka Zapadnom Balkanu. „Sve što su Sjedinjene Američke Države učinile, bilo je zbog toga što EU nije mogla da postigne željene rezultate“, saopštio je prof. dr Vujačić.

Prof. dr Jovan Teokarević istakao je da se percepcija Evropske ynije kod javnog mnjenja menja u skladu sa aktuelnim događajima. On pogled na EU deli na dva perioda – entuzijastičan, koji je bio prisutan na samom početku integracija i period posle krize. „Pre krize, ljudi su na EU gledali kao na nekoga ko popravlja stvari, uzora za reforme i instrument razvoja, danas na nju gledaju kao racionalnog, a ne emotivnog aktera“, ukazao je prof. dr Teokarević.

Prof. dr Srđan Bogosavljević osvrnuo se na odnos Republike Srbije prema Evropskoj uniji iz 2003. godine i danas. On je objasnio da se kroz ovaj period može videti pad entuzijazma i to da je kod velikog broja stanovništva nada prerasla u skepticizam. „Jedna stvar koja je sigurna jeste da čitav Zapadni Balkan na osnovu dešavanja koja su aktuelna u određenom periodu glasa „za“ ili „protiv“ na referendumu kada je u pitanju pridruživanje Evropskoj uniji“, predočio je prof. dr Bogosavljević.

Prof. dr Aleksandra Krstić saopštila je da Srbija i Evropska unija imaju nestalnu vezu kada je u pitanju predstavljanje kroz medije i zvanična međuvladina komunikacija. Ona je rekla da postoji manjak razumevanja institucija EU prema novinarima i medijima na Zapadnom Balkanu. „Informacije Evropskog parlamenta su zatvorene za novinare i orijentisane samo na poslanike parlamenta, dok su domaći mediji fokusirani na lokalne vlade i njihovo tumačenje problema Evropske unije“, zaključila je prof. dr Krstić.